U prvih šest mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini je izdato 1.270 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca.
Kako su za "Nezavisne" rekli iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, izdata je 461 radna dozvola koja se računa u kvotu i 809 izdatih nezavisno od utvrđene kvote.
"To je povećanje u odnosu na isti period prošle godine od 274 radne dozvole. U FBiH ukupno je izdato 519, i to je 63 više u odnosu na isti period prošle godine. U RS ukupno su izdate 624 radne dozvole, i to je povećanje od 152 dozvole u odnosu na 2021. godinu. Izdato je 317 koje se računaju u kvotu i 307 izdatih nezavisno od utvrđene kvote. U Brčko distriktu ukupno je izdato 127 radnih dozvola, i to 59 više u odnosu na isti period prošle godine, 28 koje se računaju u kvotu i 99 izdatih nezavisno od kvote", naveli su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Dodali su da su podaci za RS i Brčko distrikt potvrđeni, dok za FBiH nisu jer Federalni zavod za zapošljavanje nije unio sve radne dozvole u bazu podataka.
"Po djelatnostima, najviše radnih dozvola izdato je u građevinarstvu, i to 331, pa slijede trgovina sa 191, poslovanje nekretninama 137, umjetnost, zabava i rekreacija 106 i prerađivačka industrija 100", stoji u podacima Agencije.
Po državama, najviše radnih dozvola izdato je za državljane Srbije - 253, Turske - 242, Kine - 85, Kuvajta - 60, Bangladeša - 48, UAE - 42, Sirije - 36, Albanije - 35, Hrvatske - 32 i Saudijske Arabije - 30.
Prema njihovim riječima, u 2021. godini izdato je 2.775 radnih dozvola, a ranijih godina taj broj se kretao između 2.400 i 2.900 radnih dozvola.
"Popunjenost kvote je uvijek oko 2/3 radnih dozvola, ali u kvotu ne spadaju VSS, ključne osobe za rad preduzeća i osnivači preduzeća, stranci čiji se rad zasniva na međunarodnim sporazumima, sportistima. Prema broju izdatih radnih dozvola vezanih za djelatnosti, najveći broj radnih dozvola u 2021. godini odlazi na djelatnost trgovine - 527, poslovanje nekretninama - 343, građevinarstvo - 286, umjetnost, zabava i rekreacija - 281, prerađivačka industrija - 233", kazali su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Najviše radnih dozvola je izdato građanima Srbije - 622, Turske - 334, Hrvatske - 193, Kine - 124 i Kuvajta - 122.
"Ovi brojevi su već godinama slični, tako da ne možemo reći da negdje nedostaje radne snage, posebno imajući u vidu da je jedno od najbrojnijih zanimanja na evidenciji nezaposlenih osoba upravo trgovac. Ako gledamo broj izdatih radnih dozvola u BiH, vidimo da taj broj nije veliki i kreće se od 0,3 do 0,4% ukupnog broja zaposlenih u BiH. Tradicionalno, najveći broj radnih dozvola izdaje se za djelatnost trgovine. Ova godina je izuzetak sa povećanjem broja radnih dozvola za građevinarstvo iz razloga pokretanja određenih infrastrukturnih projekata na koridoru 5c, ali i drugim projektima. Već godinama najveći broj radnih dozvola se izdaje državljanima Srbije, zatim Turske, Hrvatske i Kine", zaključuju u Agenciji.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, rekao je za "Nezavisne" da je dobra stvar da je Savjet ministara BiH prepoznao potrebu zapošljavanja stranaca i da su povećali kvote.
"Mi smo tražili značajno više, ali oni su odobrili povećanje u odnosu na prethodne godine. O zapošljavanju stranaca nismo ni razmišljali prije pandemije. Ovo je jedna novina u Bosni i Hercegovini. Do pune prohodnosti ovoga potrebno je nekoliko koraka da se napravi. Jedan od njih je povećanje kvote. Mi mislimo da ćemo za neka zanimanja morati tražiti ukidanje kvota kao što to radi Hrvatska. Druga stvar je da se sama procedura dobivanja radnih dozvola pojednostavi i ubrza. Treća stvar je da mi kao poslovna zajednica moramo imati neke agencije ili kompanije iz zemalja odakle dolazi radna snaga kako bismo imali izvor radne snage. Potrebno je vremena za to sve kako bismo razmišljali o povećanom broju zaposlenih stranaca. Nedostaje puno radnika, a građevina je sigurno jedna od njih jer je mnogo radnika otišlo", naveo je Smailbegović, dodajući da, ukoliko se ovi koraci postignu, Federacija BiH bi u kratkom roku mogla apsorbovati blizu 20.000 radnika.